PRIJE TISUĆU GODINA PALEOTSUNAMI JE GOTOVO UNIŠTIO CIVILIZACIJU: Ondje sad živi 65 milijuna ljudi. Trebaju li se zabrinuti?

0
169

Kompjuterski model ukazuje da je tsunami pokrenuo potres u Manila brazdi te je pogodio otoke diljem Južnokineskog mora kao i područja na kojima su današnje provincije Guangdong i Hainan

Paleotsunami koji je pogodio južnu Kinu prije oko tisuću godina skoro je uništio civilizaciju na tom području koje je danas jedno od najgušće naseljenih dijelova svijeta, navodi nova studija kineskih znanstvenika, piše CNN.

Trebalo je 500 godina za oporavak

Uništenje koje je prouzročio golemi val pokrenulo je raspravu o opasnostima za tu regiju danas, posebice nakon tsunamija koji je nedavno pogodio Indoneziju te kontinuiranog proširenja nuklearnih elektrana na tom području.

Istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta znanosti i tehnologije Kine i Istočnokineskog sveučilišta pokazalo je da arheološki i sedimentarni nalazi područja kao i povijesni zapisi koji spominju katastrofu potvrđuju tsunami koji je udario područje južne Kine oko 1076. godine nakon Krista tijekom vladavine Song dinastije. Povijesni dokazi upućuju kako je uništenje bilo katastrofalno, te je rezultiralo drastičnim kulturnim padom od kojeg se područje nije oporavilo gotovo 500 godina.

Tsunami potaknuo potres

Istraživački tim kojeg su predvodili Sun Liguang i Xie Zhouqing postao je zainteresiran u potencijalni paleotsunami tijekom istraživanja otoka Lincoln koji je dio lanca otoka u Južnokineskom moru.

“Pronašli smo sedimentarne i biološke dokaze koji su pokazivale kako je došlo do tsunamija u Južnokineskom moru i koji je pogodio otok prije tisuću godina”, kazali su istraživači. Navode kako su pronašli veliko kamenje i koralje koji potječu s otoka daleko od obale i ondje nisu nikako drugačije mogli doći osim u slučaju masivnog vala.

Kompjuterski model ukazuje da je tsunami pokrenuo potres u Manila brazdi, te je pogodio otoke diljem Južnokineskog mora kao i područja na kojima su današnje provincije Guangdong i Hainan.

Veliki udarac

Iako su na području ponađeni kovanice i posuđe, povijesni nalazi ukazuju kako je došlo do pada djelatnosti nakon tsunamija i kako se područje nije oporavilo stoljećima.

“Analizirali smo povijesnu distribuciju kulturnih relikvija Nan’ao otoka i otkrili da je došlo do drastičnog pada proizvodnje nakon tsunamija. Proizvodnja je ostala na niskim razinama sve do Ming dinastije”, naveli su znanstvenici.

Opasnost za područje

Istraživanje predstavlja pravu opasnost koja potencijalno prijeti području južne Kine. Naime više od 68 milijuna ljudi živi u području velikog zaljeva, a to područje uključuje gradove poput Hong Konga, Macaua, Zhuhaija, Shenzhena, Guangzhoua i drugih.

Problem predstavlja i činjenica što se na tom području nalazi čak 7 nuklearnih elektrana, a četiri su u procesu izgradnje. Iako kineske nuklearne kompanije tvrde kako su njihove elektrane otporne na tsunami, slučaj iz Fukushime iz 2011. godine pokazao je kakvu štetu može tsunami prouzročiti čak i kada se misli da su sve opcije pokrivene.

Novi standardi

Nakon Fukushime, kineske vlasti zaustavile su izgradnju nuklearki i naredile su sveobuhvatni sigurnosni pregled. Tijekom inspekcije, otkriveno je kako mnoge nuklearke ne odgovaraju sigurnosnim uvjetima u slučaju poplave i potresa, dok druge nisu imale zadovoljavajući zaštitu u slučaju tsunamija.

Nakon što je došlo do prihvaćanja novih standarda, nastavljena je izgradnja novih nuklearki.

Zabrinjavajuća studija iz 2007.

U studiji objavljenoj 2007., koja preispituje seizmičke rizike u Južnokineskom moru, američki i kineski znanstvenici istaknuli su Manila brazdu kao potencijalno najvjerojatniji uzrok potresa i golemog tsunamija, istog onakvog kakav je udario Guangdong 1076.

“Potresi koji uzrokuju tsunamije najčešće pogađaju regije s velikim tektonskim aktivnostima. Južnokinesko more i susjedno Filipinsko more koje razdvaja brazda Manila savršen je kandidat za takvu katastrofu”, tvrde.

Izvor: net.hr

LEAVE A REPLY